Toliko se toga promenilo od vremena stare Grčke. Svet je danas potpuno drugo čudo. Pa ipak, nešto je uspelo da hiljadama godina ostane jednako snažno, duboko i iskreno – ljubav sestre prema bratu. Zbog te se ljubavi krše svi zakoni koje je nametnulo društvo, bez obzira na posledice.

Kuća u plamenu je savremena obrada Sofoklove Antigone, a svoju tragediju Kamila Šamsi gradi oko Isme, Anike, Parveza, Emona i Karamata. U ovom napetom i potresnom romanu gde se direktno sukobljavaju porodični intimni interesi s interesima države, ljubav i izdaja, miran suživot s verskim fundamentalizmom, ocrtan je samo delić tragičnog haosa savremenog sveta. Haosa koji nastaje kada je u srcu civilizacije moć i sila, a ne ljubav, saosećanje i podrška. Poruka ovog romana istovremeno je i tragična i pročišćujuća: možeš ubiti čoveka, ali ljubav nikada.

Roman Kuća u plamenu Kamile Šamsi dobitnik je Ženske nagrade za književnost (Women’s prize for fiction).

Kada duboki religiozni i politički sukobi postanu lični, sva dotadašnja uverenja, izbori i planovi neizbežno će krenuti put propasti. Nezaustavljivo pustošenje vatre koja se širi iz Kuće u plamenu nadilazi svaku patnju.

Vašington post

Kao i uvek, proza Kamile Šamsi je elegantna i ekspresivna. Ovaj put, Šamsijeva istražuje posledice sudara društvenih normi, porodice i vere u modernom svetu, dok se u centru eksplozije naziru dileme iz antičkih vremena.

Gardijan

Ovo je priča o našem vremenu. Kuća u plamenu je istraživanje identiteta, sukobljenih odanosti, odnosa ljubavi i politike. Šamsijeva je maestralno obradila temu. Reč je o izuzetnoj knjizi koju strastveno preporučujemo.

Sara Sends, članica žirija za dodelu Ženske nagrade za književnost.



O autorki

  • Kamila Šamsi

    Kamila Šamsi (1973) jeste britansko-pakistanska književnica rođena u Karačiju, gde je odrasla i završila srednju školu.
    Studirala je i magistrirala u Americi, gde je i napisala svoj prvi roman In th City by the See, koji joj je doneo
    pakistansku Prime Minister’s award for literature. Posle objavljivanja drugog romana, 2000 . . .