U ruci držite posthumno sastavljenu zbirku priča od kojih su neke objavljene u časopisima za autorkinog života, a druge zatečene u rukopisnoj zaostavštini – prvi put na srpskom jeziku, a naročiti dodatak predstavlja nedavno otkrivena „Meri Ventura i Deveto Kraljevstvo”, koja zatvara knjigu. Silvija Plat je prepoznata, pre svega, kao pesnikinja, a onda i kao autorka biografskog romana Stakleno zvono, pa je pojava ove zbirke ujedno i poziv na sastavljanje stvaralačkog mozaika spisateljice koja je gromovitim delom i ranom smrću postala jedan od mitova 20. veka.

Ispovedna snaga Silvijine poezije preobražava se ovde u distancirano pripovedanje, retko kada u formi prvog lica, kojim se izlažu žanrovski i tematski prilično raznolike pripovesti kako o silovitim tako i o jedva primetnim gibanjima u svetu, među ljudima, u sećanju ili u fantaziji umetničkog uma.

Priče podjednako odlikuje pobuna koliko i zapitanost nad slepilom i gluvoćom sveta nesposobnog da izuzetnost i različitost shvati i apsorbuje. Kroz mnoge priče provejava identitetska strepnja – strah divljeg kreativnog duha žene od utapanja u matrice domaćičkog i majčinskog perfekcionizma. Svima im je pak zajedničko grabljivo poetsko oko koje munjevito hvata pojedinosti i sitnice, u punoći njihove čulnosti, i njima zasićuje pregledno fabularno pripovedanje, tvoreći pritom jednu paralelnu mrežu značenja, oslonjenu na arhetipsku slikovnost i simboličnost mitotvorstva.

U najboljoj modernističkoj tradiciji, onoj koja deli svoju ranjivost i ushićenost s romantizmom, priče Silvije Plat, i kad se nižu kao isečci banalnog života, kriju bleskove – male epifanije kojima svakodnevica nagrađuje (ili kažnjava?) one koji hodaju otvorenih očiju i hteli bi da polete.

Brana Miladinov



O autorki

  • Silvija Plat

    Silvija Plat (1932–1963) jedna je od najistaknutijih američkih književnica. Poeziju je počela da piše još u detinjstvu, a priče u adolescentskim dobu. Do trenutka kada je upisala Smit koledž, Plat je već objavila više od pedeset priča u različitim časopisima. Nakon što je 1955. diplomirala, kao Fulbrajtova . . .